Ova mjera ne pravi izuzetke, što znači da trudnice, porodilje i nezaposleni, koji ne ispunjavaju ove uslove, ostaju bez zdravstvene zaštite.

U avgustu ove godine približno 36.000 radnika u Republici Srpskoj nije imalo uredno uplaćene doprinose za zdravstveno osiguranje, no taj broj ne predstavlja tačan podatak o radnicima bez zdravstvene zaštite.

“Budući da Fond zdravstvenog osiguranja, radnicima kojima poslodavci redovno uplaćuju doprinose, odobrava pravo na osiguranje dva mjeseca od posljednje uplate (npr. ukoliko se uplati doprinos za avgust, radnik je zdravstveno osiguran do kraja oktobra), prema podacima FZO RS, u avgustu mjesecu oko 36.000 radnika nije imalo redovno uplaćene doprinose. Međutim, podaci se svakodnevno mijenjaju”, rekli su Žurnalu iz FZO RS.

U poređenju sa junom prošle godine, kada je oko 46.000 radnika bilo bez uplaćenih doprinosa, taj broj se smanjio za deset hiljada. Zavod za statistiku RS iznosi podatak da je ukupan broj zaposlenih u RS ove godine oko 290.000, što je smanjenje za hiljadu u odnosu na prethodnu godinu. Precizne podatke o radnicima bez zdravstvene zaštite, kao i o poslodavcima koji ne uplaćuju doprinose, ima Poreska uprava RS, pojašnjavaju iz FZO RS.

“Fond nema mehanizme prinudne naplate doprinosa, nego je to, kao i kontrola uplate doprinosa, isključiva nadležnost Poreske uprave RS”, dodali su.

PORESKA UPRAVA OSTAJE TIHA

Novinari Žurnala nisu uspjeli dobiti odgovore od Poreske uprave RS. Nije stigao odgovor na pitanja o tome:

•Da li je Poreska uprava koristila mehanizme prinudne naplate doprinosa za zdravstveno osiguranje i koji su najveći dužnici po tom osnovu?

•Da li su pokrenuti krivični postupci protiv pravnih subjekata koji ne uplaćuju doprinose, s obzirom na to da Krivični zakonik RS predviđa zatvorske kazne za utaju poreza i doprinosa?

•Na koje se subjekte odnose ti postupci, ukoliko su pokrenuti?

Dosad nijedno tužilaštvo u RS nije podiglo optužnicu po ovom osnovu, niti je bilo koji sud u ovom entitetu osudio odgovorne za neplaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Od 1. avgusta prošle godine, FZO RS finansira zdravstvenu zaštitu samo za građane koji su prijavljeni na osiguranje i za koje se redovno uplaćuju doprinosi, bez izuzetaka. Odluka Vlade RS, kojom su svi građani imali zdravstveno osiguranje bez obzira na uplatu doprinosa, prestala je važiti nakon završetka vanredne situacije proglašene zbog pandemije.

Radnici kojima doprinosi nisu uplaćeni moraju sami snositi troškove zdravstvene zaštite, što je značajan problem s obzirom na cijene ljekarskih pregleda, intervencija i lijekova.

“Međutim, po ovim osnovama lica mogu da se prijave samo ukoliko nemaju drugi osnov osiguranja. Primjera radi, trudnica po osnovu svog stanja može da se prijavi na osiguranje samo ako je nezaposlena, jer za zaposlene su poslodavci dužni da plaćaju doprinose i oni ne mogu da se prijave po nekom drugom osnovu. Isto tako, djeca koja nemaju nijedan drugi osnov, ukoliko su roditelji nezaposleni, takođe mogu po osnovu godina da imaju osiguranje. Na ovaj način je osigurano više od 61.000 djece i njihova zdravstvena zaštita se finansira iz Budžeta Republike”, pojasnili su iz FZO RS.

NEZAPOSLENI BEZ OSIGURANJA

Od 2020. godine, nezaposleni koji su bili prijavljeni na Biro za zapošljavanje više nemaju pravo na besplatno osiguranje, a trenutno ih je oko 55 hiljada.

Iz FZO RS napominju da Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju predviđa brojne osnove za osiguranje, kako bi se osigurale osjetljive kategorije kao što su djeca do 18 godina, trudnice i porodilje, te lica sa teškim oboljenjima.

“Međutim, lica mogu da se prijave po ovim osnovama samo ako nemaju drugi osnov osiguranja. Primjera radi, trudnice se mogu prijaviti samo ako su nezaposlene, dok su za zaposlene poslodavci dužni plaćati doprinose,” pojasnili su iz Fonda.

Zaposlene trudnice, čiji poslodavci ne uplaćuju doprinose, snose sve troškove pregleda, porođaja i liječenja. Djeca čiji roditelji rade, ali nemaju uplaćene doprinose, također ostaju bez zaštite.

Zdravstveni radnici u javnim ustanovama imaju pravo na osiguranje, osim zaposlenih u Domu zdravlja Bileća, koji ima neizmirene obaveze za 2024. godinu, naveli su iz Fonda.

DUGOVI ZDRAVSTVENIH USTANOVA

Prije godinu dana, većina javnih zdravstvenih ustanova bila je među najvećim dužnicima. Na primjer, sedam javnih bolnica dugovalo je 215,7 miliona KM za zdravstveno osiguranje. Najveći dužnik bio je Univerzitetski klinički centar u Banjaluci, sa dugom od 50,3 miliona KM.

ODGOĐENI DUGOVI

Zaposleni u bolnicama sada imaju pravo na osiguranje zahvaljujući prošlogodišnjoj odluci entitetske vlade da zdravstvene ustanove mogu odgoditi plaćanje dugova. No, dugovi nisu izmireni već samo odgođeni na 12 mjeseci.

Finansijska situacija RS-a, kao i cijelog zdravstvenog sektora, i dalje je alarmantna.

(Erna H.)