BS i SDA, koji većinski artikuliraju političku volju Bošnjaka u Crnoj Gori i BiH, pri čvrstom su stavu da je političku, ekonomsku, obrazovnu i kulturnu saradnju nužno, prije svega, razvijati putem institucija dviju država, te kroz djelovanje Bošnjačkog nacionalnog vijeća, Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca i bošnjačkih institucija kulture.

Ocijenjeno je da je potrebno intenzivirati saradnju Bošnjaka u svim državama regije, uz jasno poštivanje državnih granica, te uvažavajući specifičnosti koje se odnose na brojnost, ukupni položaj i stepen ostvarenih prava bošnjačkog naroda u svakoj od država.

Sagovornici su postigli punu saglasnost da je za sve Bošnjake u regiji evropski put država u kojima žive jedan od ključnih spoljnopolitičkih prioriteta uz uvjerenje da je usvajanje visokih evropskih standarda u svim oblastima važno za sve građane a posebno za manje brojne narode, podvlačeći da su Bošnjaci manje brojni narod u svim državama regije osim Bosne i Hercegovine. Zato je interes Bošnjaka u jačanju vladavine prava u državama u kojima žive Bošnjaci te regionalnoj stabilnosti i saradnji među državama.

Tokom razgovora je istaknuto da se politička volja Bošnjaka mora reflektovati u institucijama vlasti, te da se predstavnici bošnjačkog naroda kojima su građani na izborima dominantno dali mandat da ih politički predstavljaju ne bi smjeli zaobilaziti, što je trenutno slučaj u obje države. Iskazano je opredjeljenje da se intenzivira komunikacija dviju stranaka o svim važnim nacionalnim i regionalnim pitanjima.

BS i SDA su osudile sistematsko negiranje genocida u Srebrenici i veličanje njegovih počinilaca. Istaknuta je neophodnost usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici od strane Generalne skupštine UN, kao važnog koraka u pravcu suočavanja sa prošlošću na bazi činjenica utvrđenih u sudskom postupku pred Međunarodnim sudom u Hagu i Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, te još jednom podvučena činjenica da odgovornost za genocid ne može biti pripisana narodu u cjelini.

Naglašeno je da se od Crne Gore očekuje da podrži usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Ujedinjenim nacijama kao jedini ispravan stav i logičan slijed nakon što je Skupština Crne Gore 2021. godine dvotrećinskom većinom usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

Na sastanku je razgovarano i o ekonomskoj i kulturnoj saradnji lokalnih zajednica u Crnoj Gori u kojima Bošnjaci imaju većinu sa gradovima i opštinama u Bosni i Hercegovini.

Kao rezultat današnjih razgovora, SDA se obavezala da će pokrenuti inicijativu da se otvori konzulat Bosne i Hercegovine u Rožajama, što bi bio treći konzultat u regiji nakon Novog Pazara i Rijeke.

Zajednički je zaključak da je potrebno osnažiti političku, kulturnu i svaku drugu saradnju između dvije političke partije kao i da BS i SDA, kao značajni politički faktori u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, treba da budu most za jačanje tradicionalno dobre saradnje između dvije države, stoji u saopćenju Bošnjačke stranke.

Izetbegović se susreo i sa reisom Crne Gore Rifatom Fejzićem.

"Bilo mi je zadovoljstvo ugostiti predsjednika najveće bosanskohercegovačke parije Bakira Izetbegovića", objavio je Fejzić.

Istakao je da su imali  prijateljski razgovor. "Razmijenili smo mišljenja o aktuelnoj situaciji u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

Nadam se kao i do sada prijateljskoj saradnji dviju država na putu zajedničkih EU vrijednosti", stoji u postu reisa Fejzića.

(Ajdin B.)