Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla 4,1 posto, na 74,49 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4,8 posto, na 71,92 dolara.

Rast cijena drugu sedmicu zaredom zahvaljuje se, među ostalim, smanjenju kamata u SAD-u.

Američka centralna banka snizila je u srijedu kamatne stope za 0,5 postotnih bodova, na 4,75 do 5,00 posto, i poručila da bi ih do kraja godine mogla srezati za još 0,5 postotnih bodova.

Smanjenje kamatnih stopa obično potiče privrednu aktivnost i potražnju za energijom, no do toga će proći neko vrijeme.

Podršku cijenama pružila je i eskalacija napetosti na Bliskom istoku nakon eksplozija hiljada pejdžera širom Libana u kojima je poginulo i ranjeno nekoliko hiljada članova Hezbolaha.

Libanski Hezbolah uzvratio je s nekoliko raketnih napada na mete u Izraelu, a Izrael je, pak, izveo ciljani napad na libanski glavni grad Bejrut.

Trgovci se plaše da bi ova eskalacija sukoba mogla poremetiti opskrbu s Bliskog istoka, gdje se proizvodi trećina svjetske nafte.

S druge strane, značajniji rast cijena nafte sprječava slabost kineske privrede, najvećeg svjetskog uvoznika 'crnog zlata.

Novi izvještaji pokazali su da je prerada nafte u kineskim rafinerijama u augustu usporila peti mjesec zaredom, a usporili su i industrijska proizvodnja i promet u maloprodaji, što ukazuje na slabost domaće potražnje, prenosi Hina.

(Ajdin B.)