Iz kantonalnog ministarstva poljoprivrede kažu da je tako zbog nedostatka radne snage, kao i loših klimatskih uslova.

„Krastavac kornišon je u proteklih desetak godina bio brend poljoprivredne proizvodnje u TK, ove godine ima smanjenu zasijanu površinu. Ova kultura zahtijeva veliki broj radnika jer je neophodno obrati velike količine u kratkom roku. Cijeneći da imamo smanjen broj radne snage, automatski se smanjuje i zasijana površina, kako krastavca tako i drugih kultura koje iziskuju veliki broj radnika na parcelama“, kaže Samid Šarac, pomoćnik ministra poljoprivrede TK.

Uzgajivači krastavca kornišona iz Živinica, prošlu godinu smatraju najlošijom u posljednjih desetak. Ključni problem predstavljale su loše vremenske prilike.

„Mi smo prošle godine prošli jako loše. Ja sam zasadio lani 13,5 dunuma površine, a urod je bio jako slab jer je vrijeme bilo loše. Ove godine sam zasadio istu površinu ali očekujem znatno bolju godinu. Kada je u pitanju radna snaga, prošle godine smo se snalazili nekako, a vjerujem da ćemo i ove jer dajemo dobre dnevnice“, kaže za Vijesti.ba Jasmin Selimović, proizvođač krastavca kornišona iz Svojata kod Živinica.

Osim vremenskih uslova, koji su ključni za dobru sezonu, poljoprivrednici su dogovorili i bolju cijenu krastavca za ovu godinu.

„Prva klasa je 2.00 KM, druga 1.05, a treća oko 30 feninga. Ja ću sa berbom krenuti oko 20. juna, a ako posluži vrijeme krastavac će se brati do septembra“, ističe Selimović.

Većina proizvedenog krastavca iz Živinica ide za izvoz u Evropu, dominantno u Njemačku.

U proteklim godinama problem proizvođačima je predstavljao otežan izvoz jer su kamioni sa krastavcima dugo čekali na granici, što je dovodilo do kaliranja i velikih gubitaka u kvalitetu krastavca.

(Erna H.)