U radnom dokumentu Europske komisije pod nazivom Izvještaj za Srbiju 2024., Priopćenje o politici proširenja EU, od 30.10.2024. ističe se da su za Srbiju od ključnog značaja opipljivo poboljšanje i daljnja reforma izbornog procesa, piše Index.hr.

Potrebno je, dakle, da državni organi Srbije "sve neispunjene i recentne preporuke OESS-a/ODIHR-a i tijela Vijeća Europe u potpunosti provedu, u transparentnom i inkluzivnom procesu, i to puno prije novih izbora".

Nadalje, naglašava se da je parlament Srbije onemogućen u vršenju vitalne funkcije nadzora izvršne vlasti ograničavanjem autonomije, transparentnosti i učinkovitosti. Organizacije civilnog društva u Srbiji djeluju u teškom okruženju. "Nastavili su se verbalni napadi i kampanje klevetanja protiv nekih organizacija civilnog društva. Napade provode i visoki državni dužnosnici."

Što sugerira dokument EK?

U dijelu o reformi državne uprave Izvještaj za Srbiju 2024. kaže da je "Srbija umjereno pripremljena u području reforme javne uprave i općenito nije postignut nikakav napredak",

Za Poglavlje 23: Pravosuđe i temeljna prava EU birokracija ima istu ocjenu. Dakle, umjerena pripremljenost i ograničen napredak.

Još gore je definirana borba protiv korupcije, gdje se govori o tome da se Srbija nalazi između neke niže i umjerene razine pripremljenosti. Kod slobode izražavanja se naglašava da nije postignut nikakav napredak u odnosu na 2023. godinu te da negativne ocjene iz te godine ostaju na snazi.

Isto vrijedi za Poglavlje 24: Pravda, sloboda i sigurnost, gdje se ističe "da je Srbija napravila ograničeni progres u ispunjavanju prošlogodišnjih preporuka".

Ako spomenuto prevedemo s jezika EU birokracije na jasnije formulacije, može se reći da su stručne službe EK prihvatile ocjene iz rezolucije Europskog parlamenta od 8. februara, u kojima se govorilo o manipulacijama i izbornom inženjeringu vladajućeg SNS-a na izborima održanim 17. decembra 2023. godine.

U toj se rezoluciji, inače, pozivalo na obustavu financiranja Srbije ako vlasti ne provedu izborne preporuke EP-a te ako se otkrije da su počinile izbornu prevaru.

Ko je za, a ko protiv EU?

Što se tiče uloge ne samo parlamenta, koji je apostrofiran u tekstu EK, već i vlade, svih ministarstava, sudsko-tužiteljskih organa, pa čak i organa lokalne uprave, njihove je ustavne nadležnosti do te mjere dezavuirao predsjednik Srbije da se često ne može razlučiti tko je za što odgovoran i nadležan.

Najbolji primjer za ovu ocjenu su recentna kontradiktorna priopćenja premijera i predsjednika u vezi sporne dokumentacije o rekonstrukciji nadstrešnice na željezničkoj postaji u Novom Sadu, čiji je pad izazvao tragediju u kojoj je poginulo 15 ljudi.

Premijer je izjavio da se dokumentacija nalazi tamo gdje bi zaista i trebala biti - da ju je izuzelo tužiteljstvo - a Vučić da je dokumentacija kod njega. Čak je određene registre predstavio i javnosti na konferenciji za medije.

Suspenzija trodiobne podjele vlasti, progon neovisnih novinara, slobodoumnih intelektualaca, aktivista NGO sektora te apsolutna medijska kontrola o kojima uvijenim, birokratskim rječnikom govori Izvještaj za Srbiju 2024. ne impliciraju da je Vučićev režim posvećen europskim vrijednostima demokracije, pravne države i  zaštite i promoviranja univerzalnih ljudskih prava i sloboda.

Naprotiv. Zato se nameće pitanje ko je u Srbiji zaista za EU, a ko protiv njenih temeljnih vrijednosti.

Studenti

Odgovor na postavljeno pitanje nakon recentnih događanja je nedvojben i jasan. Za vrijednosti na kojima, barem deklarativno, počiva EU je genijalni student matematike iz Novog Sada. Za EU je i njegova kolegica s Filozofskog fakulteta u Nišu te svi ostali studenti i đaci diljem Srbije, umorni od korupcije, kriminala, šovinizma i manipulacija Vučićevog autokratskog režima.

Nadstrešnica koja je oduzela 15 života u Novom Sadu je metafora za sva nedjela aktualne vlasti. Najpozvaniji u jednoj zemlji koji to mogu reći bez putra na glavi su upravo njeni studenti i đaci kao jezgra čestitosti i poštenja. Što god se dalje događalo u vezi studentskog bunta u Srbiji, glavni protagonisti su već sada položili najvažniji ispit u svojim životima.

Jesu li barem nešto slično učinili i dužnosnici EU ili njenih članica, koji kontinuirano potenciraju potrebu uključivanja preostalih država Zapadnog Balkana u EU? Što su, zapravo, oni poduzeli?

Opstrukcija građanske Srbije

Prvo je u Srbiju došao kancelar Olaf Scholz. Ne osvrćući se previše na "nekakve" rezolucije EP-a o nedemokratskom karakteru vlasti u Srbiji ili agende same EU o prioritetima zaštite životnog okoliša, njemački dužnosnik je s Vučićem dogovorio potpisivanje Memoranduma o strateškom partnerstvu za održive sirovine, lance proizvodnje baterija i električna vozila.

Glasnogovornik kancelara je tada istaknuo značaj projekta održive eksploatacije litija u Srbiji te da su Memorandum i Pismo o namjerama dio "daljnjeg razvoja europske agende za sirovine i diverzifikaciju izvora sirovina".

Od demokratskog razvoja Srbije i njene tranzicije ka zemlji spremnoj za integriranje u EU Nijemcima je bilo neusporedivo značajnije osigurati opskrbu litijem, prije svega vlastite automobilske industrije, imajući u vidu oštru konkurenciju iz Kine.

Macron

Nakon lidera jednog EU stupa na red za posjet Vučiću došao je čelnik drugog. Krajem osmog mjeseca u Beograd je stigao Emmanuel Macron, piše Index.hr.

Iako sam više nego uvjeren da francuske diplomatsko-obavještajne službe jako dobro rade svoj posao te da na dnevnoj razini brifiraju predsjednika o tome s kim se sastaje i razgovora, ta saznanja gospodinu Macronu nisu smetala da izjavi kako "EU i njezine članice trebaju jaku i demokratsku Srbiju, a Srbija treba jaku i suverenu EU da brani svoje interese. Srbiji je mjesto u EU."

Naglasak je na "demokratskoj" Srbiji koju profilira njen "demokraciji okrenut" predsjednik.

Usput, u nazočnosti francuskog lidera i Vučića održana je ceremonija razmjene potpisanih bilateralnih sporazuma. Najznačajniji za gospodina Macrona, zbog kojeg se, vjerojatno, nakon Zagreba osobno pojavio i u Beogradu, bio je ugovor o kupnji 12 borbenih zrakoplova tipa Rafale, koji će građane Srbije stajati 2 milijarde i 700 milijuna eura.

Ursula von der Leyen

Tačka na nelogično ili - kad se ovlaš "zagrebe" ispod površine - potpuno logično ponašanje EU dužnosnika kada je u pitanju odnos prema autoritarnom režimu i građanskoj Srbiji je priopćenje za medije predsjednice EK Ursule von der Leyen nakon razgovora s Vučićem 25.10.2024. godine.

"Srbija je jedna od najnaprednijih zemalja u procesu pristupanja EU. Obvezali ste se na provođenje reformi, posebice u području vladavine prava i demokracije, te pokazali da djela slijede vaše riječi." Zatim ide poanta:

"Ovdje smo da vas podržimo na svakom koraku. Procjenjujemo da će naše veliko partnerstvo u području kritičnih sirovina donijeti Srbiji 20.000 radnih mjesta i šest milijardi eura BDP-a." Tko zna, možda ovo partnerstvo donese neku kintu i EU.