Sud navodi da je Vijeće ministara BiH prilikom odlučivanja i imenovanja kandidata s rang liste Nezavisnog odbora Parlamenta BiH za funkcije rukovodilaca agencija za provođenje zakona u BiH i njihovih zamjenika, Đelilovića diskriminisalo na način da je na ostale oglašene pozicije na Javnom konkursu imenovalo najbolje rangirane kandidate iz reda Srba i Hrvata, dok je za poziciju direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, za koju je on bio najbolje rangirani kandidat, donijelo odluku da raspiše novi javni konkurs, bez da je prethodni poništilo.

Konkurs je bio raspisan 17. maja 2022. godine za pozicije direktora i dva zamjenika direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, direktora i zamjenika direktora Granične policije BiH, kao i zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

"Naime, tužilac je u toku postupka provedenim dokazima uspio da dokaže sa stepenom pretežne vjerovatnoće da ga je tuženi nejednako tretirao, i to po osnovu nacionalne pripadnosti, iako nije postojao legitiman cilj za to", navela je u presudi sutkinja Dragica Miletić.

Đelilović je bio najbolje rangirani kandidat s osvojenih 90 od maksimalnih 100 bodova, dok je drugorangirani imao 66.

Vijeće ministara BiH na sjednici održanoj 9. februara 2023. imenovalo je direktora i zamjenike iz reda srpskog i hrvatskog naroda, a odbilo da imenuje Đelilovića za direktora Direkcije iz reda Bošnjaka, kao i drugorangiranog Ensada Kormana, također iz reda Bošnjaka.

Osim toga, Vijeće ministara BiH odbilo je da imenuje provorangiranog kandidata Fahrudina Halača za poziciju direktora Granične policije BiH i drugorangiranu kandidatkinju Amru Aljić, oboje iz reda Bošnjaka.

Na spomenutu poziciju Vijeće ministara BiH je u junu 2023. imenovalo policijskog službenika Enesa Karića.

(Istraga.ba, NAP)