Zakon je usvojen sa 68 glasova za, dva protiv, dok je 10 bilo suzdržano. 

Zakon propisuje da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u periodu od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju od 90 sati sedmično, te da su prodajni objekti zatvoreni nedjeljom i u dane praznika.

- Ovo je velika pobjeda trgovaca, ne samo zato što su dobili slobodan dan na koji uvijek mogu računati, nego što je to proizvod širokog konsenzusa radnika, potrošača i poslodavaca. Mnogi bi rekli da su interesi jednih nepomirljivi s interesima drugih, ali oni su ovim primjerom cijelom društvu održali lekciju. Pokazali su da je poslodavcima itekako stalo do zadovoljnih radnika, radnici su itekako pokazali da novac nije ono što je presudno u njihovom radu, a potrošači su itekako razvili empatiju prema radnicima u trgovini i spremni su svoje nabavke obavljati dan ranije kako bi i radnici, kao i oni, nedelju mogli posvetiti sebi i svojima - kazao je federalni ministar trgovine Amir Hasičević.

Zakon je usvojen uz amandman HDZ-a kojim se ostavlja mogućnost općinama i gradovima da predlože izuzeće, odnosno da nedjelja bude radna ako za to postoje opravdani razlozi. Takav zahtjev poslali bi Federalnom ministarstvu trgovine, a ministarstvo ga prosljeđuje Vladi FBiH na izjašnjavanje. Ako Vlada FBiH procijeni da je zahtjev opravdan, općina ili grad će dobiti zeleno svjetlo za rad trgovačkih objekata nedjeljom.

Iz Ministarstva trgovine navode da radnici zaposleni u sektoru trgovine u FBiH žele slobodne dane nedjeljom i praznicima, što je pokazalo i istraživanje koje su na uzorku od 1.442 osobe proveli univerzitetski profesori. Podršku Zakonu dalo je 96 posto radnika, odnosno 97,5 posto trgovaca, 96% zaposlenih u uslužno-trgovačkim djelatnostima, 98,5% u uslužnom sektoru te 91% zaposlenih na uredsko-šalterskim poslovima.

U FBiH je zabrana rada trgovina nedjeljom na snazi u Tomislavgradu, Livnu, Kiseljaku, Čapljini, Goraždu, Mostaru i NovomTravniku, dok je takva odluka za čitav Zapadnohercegovački kanton na snazi od polovine 2020. godine. Zabrana rada nedjeljom na snazi je u Hrvatskoj od 1. jula 2023. godine, dok je Crna Gora još u martu 2019. godine donijela odluku da trgovine više neće raditi nedjeljom i praznicima.

- Resorno Federalno ministarstvo je već ranije od lokalnih zajednica u kojima je nedjelja neradna, zatražilo podatke o tome da li je došlo do značajnije promjene u prometu. Odgovor je bio da je samo u prvih mjesec dana promet neznatno opao, za dva posto, ali da su nakon mjesec dana kupci svoje kupovne navike prebacili na druge dane. Da poremećaja nije bilo svjedoče i podaci FZZS-a koji govore da je u prošloj godini porastao ukupni promet u trgovini FBiH – saopćeno je iz Ministarstva.

Ovim zakonom dodatno se uređuju i postupanja i obaveze trgovaca, a na potpuniji način uređuju se i pitanja od značaja za potrošače, poput odobravanje popusta ili prodaja sa sniženom cijenom. Uvodi se i savremena nomenklatura, te klasifikacija oblika i načina trgovine, kao i novi instituti, a s ciljem razvoja tržišne konkurencije i ravnopravnosti trgovaca. Uređuju se i trgovačka evidencija, praćenje trgovine i tržišta, zaštita potrošača, zatim zabrana ograničenja trgovine i privremene mjere ograničenja trgovine, kao i radno vrijeme u djelatnosti trgovine. Novim zakonom uređuje se i internet prodaja imajući u vidu njeno sve veće učešće u ukupnom maloprodajnom prometu. Naime, zakonom je predviđeno da oni koji prodaju robu putem interneta imaju obavezu da se registriraju i na internet stranicama putem kojih vrše prodaju istaknu podatke o registraciji kako bi kupci mogli realizirati reklamaciju. S obzirom da se razvojem internet prodaje javljaju i određene devijacije usljed pravno neuređenog stanja u oblasti elektronskog poslovanja i nepreciznih zakonskih rješenja, kojima je u minimalnoj mjeri ova oblast regulirana, iz razornog ministarstva navode da je bilo neophodno predvidjeti i adekvatne mehanizme kojima će se to ponašanje sankcionirati. Detaljnija pravila trgovine putem internet platformi biće razrađena u posebnom Zakonu o e-trgovini, saopćeno je.

Zakon sadržava i mjere zabrane nepoštenog trgovanja, kao i nadzor. Propisani su prekršaji za povredu odredaba, kao i inspekcijski nadzor nad njihovim provođenjem, te kaznene odredbe. Precizirane su i materijalno-pravne odredbe koje daju konkretna ovlaštenja za preduzimanje upravnih radnji inspektoru u postupku inspekcijskog nadzora nad primjenom odredaba ovog zakona.

Podsjetimo, ovo zakonsko rješenje Federalna vlada je u formi nacrta utvrdila i uputila u parlamentarnu proceduru u decembru prošle godine. Oba doma Parlamenta FBiH na sjednicama u aprilu i maju ove godine prihvatila su nacrt, a potom je Federalno ministarstvo provelo neophodne javne rasprave. U prijedlog zakona uvrštena je većina primjedbi i sugestija koje su u periodu javnih rasprava upućene, a kojima su određeni članovi zakona jasnije i preciznije definirani.

Iz Ministarstva trgovine napominju da je riječ o veoma obimnom, sadržajnom i kvalitetno urađenom reformskom zakonu koji je dio seta zakona ovog ministarstva s ciljem da se oblast trgovine precizno uredi, reformira i uskladi sa današnjim trendovima. 

(Ajdin B.)