Izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt njih više od 100 posebno se precizira vođenje preuranjene izborne kampanje.

Iz CIK-a su za Patriju pojasnili kome se podnose prigovori i u kojim slučajevima odlučuje Centralna izborna komisija.

„U skladu sa izbornim zakonom BiH za odlučivanje po prigovorima koji se odnose na preuranjenu kampanju prvostepena je nadležnost općinske/gradske izborne komisije. Centralna izborna komisija BiH se pojavljuje kao drugostepeni organ, tako da u ovom trenutku nemamo uvid u broj eventualnih prigovora koje su zaprimile nadležne izborne komisije. Ukoliko pak Centralna izborna komisija BiH zaprimi prigovor zatražit će izjašnjenje od političkog subjekta ili kandidata protiv kojeg je podnesen prigovor i vjerujemo da ćemo uskoro imati prve slučajeve na sjednici CIK BiH”, navode iz CIK-a.

Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 КМ do 30.000,00 КМ kaznit će se politički subjekt za prekršaj ako on ili njegov kandidat u suprotnosti s članom 7.1 Izbornog zakona BiH, u periodu preuranjene izborne kampanje, izvrši radnju koja se smatra vođenjem izborne kampanje.

Za navedeni prekršaj kaznit će se i kandidat političkog subjekta novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 КМ do 15.000,00 КМ ako je lično odgovoran.

Član 7.1 Izbornog zakona BiH navodi:

“U periodu preuranjene izborne kampanje zabranjeno je vođenje izborne kampanje u elektronskim, onlajn i štampanim medijima i putem društvenih mreža ili bilo koji oblik javnog oglašavanja kampanje. Ova zabrana ne odnosi se na organizovanje zakonitih zvaničnih skupova organa i događaja političkih subjekata u svrhe koje nisu kampanja”.

(NAP)