Sad se oglasio i dopredsjedavajući Doma naroda FBiH Aljoša Čampara.

Za njega je rješenje da uz dizanje minimalca idu i zakoni koji će privredu rasteretiti poreza na doprinose.

"Pitanje minimalne plaće predstavlja jedno od ključnih ekonomskih i socijalnih pitanja u svakoj zemlji. Jučerašnja odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o povećanju minimalne plaće sa 620 KM na 1.000 KM izazvala je burne reakcije među ekonomistima, poslodavcima, sindikatima i građanima. Iako je ova odluka vođena plemenitim ciljem poboljšanja životnog standarda radnika, njena ekonomska održivost i potencijalni dugoročni efekti ostaju pod znakom pitanja.

S jedne strane, povećanje minimalne plaće može značajno poboljšati kvalitet života zaposlenih s najnižim primanjima. U zemlji sa visokom stopom siromaštva i rastućim troškovima života, ovakav potez pruža određenu socijalnu sigurnost i omogućava dostojanstveniji život radnicima i njihovim porodicama. Pored toga, veća primanja mogu podstaći domaću potrošnju, što bi kratkoročno moglo pozitivno uticati na ekonomski rast", naveo je Čampara.

Međutim, kaže, povećanje minimalne plaće koje nije praćeno odgovarajućim rastom produktivnosti može izazvati ozbiljne ekonomske poremećaje.

"Mnogi poslodavci, posebno mala i srednja preduzeća, će se suočiti s povećanim troškovima poslovanja koje nisu u mogućnosti pokriti. Posljedice mogu uključivati smanjenje broja zaposlenih, prelazak poslovanja u sivu ekonomiju ili čak zatvaranje pojedinih preduzeća ili njihovih dijelova.

Također, povećanje plaća može dovesti do inflacije, jer bi poslodavci mogli pokušati prenijeti dodatne troškove na krajnje potrošače povećanjem cijena proizvoda i usluga. Ovo dalje implicira da će se konkurentnost domaćih proizvođača i prerađivača smanjiti, jer će biti suoćeni sa jeftinijim uvoznim proizvodima.

Izvoznici će biti čak u nepovoljnijem položaju, jer ne mogu mijenjati cijene svojih usluga i proizvoda radi osjetljivosti cijena i velike konkurencije na globalnom tržištu.

Osim ekonomskih posljedica, ne smijemo zanemariti ni regionalne i sektorske razlike unutar Federacije BiH. Odluka koja jednako tretira sve regije i sve sektore može dodatno otežati poslovanje u manje razvijenim dijelovima zemlje i u industrijama sa niskim profitnim maržama, poput tekstilne industrije.

Također je bitno napomenuti da će ovim potezom Vlade doći do smanjenja razlike između jednostavnih poslova i poslova veće složenosti, odnosno do homogenizacije plata unutar kompanije.

Kao rezultat toga, umanjit će se motivacija za preuzimanje složenijih zadataka koja će dalje dovesti do pada produktivnosti.

Izraženo u brojkama, povećanje minimalne plate u 2025. godine sa sobom nosi čak 304,00 KM vise troškova doprinosa i 381,00 KM neto plate, što sumarno daje dodatno 685,00 KM. To je ukupno 64,68 % u odnosu na ukupan trošak prošle godine. Bez usklađivanja ostalih ekonomskih parametara.

Iz samog postotka povećanja vidljivo je da je ovo dugoročno teško održivo za mnoge poslodavce", naveo je on.

Kaže da dugoročno rješenje leži u postepenom i planskom povećanju minimalne plaće, uz paralelne mjere usmjerene na povećanje produktivnosti, smanjenje poreznog opterećenja i doprinosa, ukidanjem parafisklanih nameta, i poticanje investicija.

"Samo tako se može osigurati da povećanje minimalne plaće ne postane opterećenje za ekonomiju, već da zaista doprinese poboljšanju životnog standarda i održivom ekonomskom razvoju.

U konačnici, odluka o povećanju minimalne plaće mora biti pažljivo balansirana između ekonomske realnosti i socijalne pravde. U suprotnom, postoji rizik da se, umjesto poboljšanja, stvore dodatni ekonomski i socijalni problemi koji će dugoročno nanijeti štetu i radnicima i poslodavcima. Dakle, konačno rješenje je da Vlada FBiH predloži izmjene i dopune seta fiskalnih zakona koje bi Parlament FBiH usvojio i na taj način rasteretio i izbalansirao održivi ekonomski razvoj na obostranu korist i radnika i poslodavaca", zaključio je Čampara.

(Ajdin B.)