Prema efendiji Veliću, čestitanje nemuslimanskih praznika često se sagledava kroz dvije perspektive:

Teološka (akaidska) perspektiva – Neki alimi smatraju da je čestitanje ovakvih praznika isključivo teološko pitanje, te da time musliman izlazi iz vjere. Prema ovom stavu, npr. poklanjanje simboličnog uskršnjeg jajeta ili čestitanje Božića smatra se činom koji implicira prihvatanje tuđih vjerskih uvjerenja, što je za muslimane nedopustivo.

Kulturološka perspektiva – Efendija Velić smatra da je ovaj stav ekstreman i neprimjeren za muslimane, posebno one koji žive u multireligijskim sredinama, poput Bosne i Hercegovine. On se zalaže za kulturološki pristup koji podrazumijeva selektivno čestitanje nemuslimanskih praznika, prilagođeno specifičnim okolnostima.

Efendija Velić ističe da je dozvoljeno čestitanje onima koji imaju poslovne, porodične, komšijske ili prijateljske razloge, uz napomenu da se čestitanje treba zadržati na površinskom nivou, poput “Sretan praznik!” Time se, kako kaže, poštuju međuljudski odnosi, ali i očuva vlastita vjera i identitet.

“Važno je da uvažavamo jedni druge kao ljudska bića, ali i da pritom ne ugrožavamo čistoću naše lijepe vjere,” poručio je efendija Velić, zaključujući objavu riječima: “Allah da bude zadovoljan s nama! Allahumme amin.”

Ovaj stav efendije Muhameda Velića izazvao je mnoštvo komentara i rasprava na društvenim mrežama, pri čemu su mnogi pohvalili njegov uravnotežen i razuman pristup, prilagođen savremenim izazovima muslimanske zajednice u multireligijskim društvima.