Čim je preuzeo predsjedavanje Predstavničkim domom svima je uočljivo bilo kada je zatražio da se imenuju dvije komisije oba doma – jedna za izbor federalnog revizora, a druga za izbor Upravnog odbora Federalne televizije.

"Drago mi je da smo uspjeli provesti svu zakonom predviđenu proceduru u izboru revizora i da su revizor i njegova zamjenica imenovani na 14. redovnoj sjednici.

Riječ je o proceduri koja je u ustavnoj nadležnosti Parlamenta Federacije BiH. Dosadašnjem revizoru mandat je istekao u februaru ove godine, te je Predstavnički dom imenovao generalnog revizora i njegovu zamjenicu", kaže Mioković u intervjuu za Fenu.

U kontekstu imenovanja podsjeća da je pozvao Komisiju zaduženu za provedbu konkursa za izbor članova Upravnog odbora FTV-a da što prije završi taj proces i da imenuje novi Upravni odbor i direktora ove medijske kuće.

"Izbor UO FTV je blokiran na samom početku procesa, i nema naznaka kada će taj proces početi. Ne postoji politički interes, posebno pojedinac, vrijedan da se obustavi zakonom propisana obaveza izbora UO i upravljanje FTV vrati iz decenijske improvizacije i manipulacije, u zakonske okvire.

FTV je najvažniji javni emiter u Federaciji BiH i nedopustivo je njeno egzistiranje u statusu društva jednog lica, mislim na sadašnjeg direktora čiji je zakonom određeni mandat probijen za deceniju i dobar kusur mimo toga", naglašava Mioković.

Ističe kako ga kao predsjedavajućeg Predstavničkog doma i osobu koja direktno ne učestvuje u procesu izbora, ne zanima budući personalni sastav u vezi s UO FTV-a.

"O tome, poštujući zakonske odredbe i procesna pravila moraju brinuti Smajlović, Žuljević, Opsenica i ostali članovi Komisije.

S druge strane, imajući u vidu da je izbor UO FTV u nadležnosti Parlamenta, kao predsjedavajući jednog od njegovih domova, imam dužnost da insistiram da se taj posao obavi i obavezu da o eventualnim opstrukcijama obavijestim, kako dom kojim predsjedavam tako i javnost.

Neka niko ne sumnja da ću i tu dužnost i tu obavezu, u nadolazećih nekoliko sedmica, ispuniti do kraja, bez obzira na političku ili neku drugu cijenu", poručio je Mioković.

Govoreći o ovogodišnjem radu doma s ponosom ističe da je usvojeno više od duplo u odnosu na prošlu godinu.

"Usvojili smo 52 zakona, što u formi prijedloga što u formi nacrta, a prošle godine ih je usvojeno 21. Pritom, sve to je urađeno na 12 sjednice, dok ih je prošle godine održano 15. Tome svemu treba dodati da smo dugo radili s opstrukcijama i s vrlo tijesnom većinom. Kraj, s usvajanjem Prijedloga zakona o Južnoj interkonekciji, bio je kruna tog rada. Za ovaj uspjeh želim se posebno zahvaliti svojoj prethodnici, stranačkoj kolegici i prijateljici Mirjani Marinković-Lepić", navodi Mioković.

Posebno pozitivnim ocjenjuje usvajanje Zakona o unutrašnjoj trgovini, kao i predloženih izmjena i dopuna Zakona o zaštiti prirode.

"Trgovci su zakonski dobili zagarantovanu slobodnu nedjelju i neradne dane za vrijeme praznika. Posebno je važno što se to postiglo konsenzusom sindikata, poslodavaca i potrošača", naglasio je Mioković.

Kaže da je pohvalno i to što će izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode u FBiH omogućiti lakše proglašenje zaštićenih područja. Trenutno je, kako navodi, četiri posto Federacije BiH zaštićeno, a obaveza je da to bude čak 30 posto teritorije do 2030. godine.

Vlada Federacije BiH uskoro mora donijeti odluku o visini minimalne plaće u Federaciji BiH za narednu godinu. Trenutno minimalna plaća iznosi 619 KM. Dopune Zakona o porezu na dohodak kojim bi se otvorio put do najniže plaće u FBiH od 1.200 KM povučene su sa dnevnog reda Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH.

"U javnosti se mnogo priča o Uredbi, koja još nije bila na dnevnom redu i koja je kao informacija povjerljiva. Ne bih puno o njoj zbog navedenog, da ne interpretiram nešto u što nisam sto posto siguran, a pogotovo ne bih smio spominjati konkretne brojeve i datume o tome kad će prva povećana plata leći na račune radnika i koliko će povećanje biti.

Međutim, ono što jest sigurno jest da postoji tendencija, politička volja i rad na povećanju minimalne plate radnika prije svega u realnom sektoru. Iznosi s kojima mnogi ljudi mjesečno preživljavaju ugrožavaju život dostojan čovjeka.

Ti ljudi nisu ništa krivi za to stanje, to je politička sramota i znam da je ova vlast toga svjesna i da ne želi da taj balast nosi na vlastitoj savjesti. Vlada je već omogućavala da poslodavci daju neoporezivu pomoć radnicima, ali to se rijetko dešavalo. Mora postojati neki metod prinude", istakao je Mioković.

Kao predsjednik Komisije za sigurnost Predstavničkog doma poručio je da ova Komisija traži od Vlade Federacije da se prvo pristupi izradi Strategije sigurnosti za nivo Federacije BiH.

"Drugo, zahtijevat ćemo da se preko Ministarstva pravde dobije detaljna informacija o kadrovskim i svim drugim kapacitetima, koji su na raspolaganju državi u kontekstu smještaja i brige o maloljetnicima, koji su pravosnažno presuđeni", dodaje Mioković.

Također, jedan od zahtjeva koji je uputila Komisija za sigurnost Predstavničkog doma Federalnog parlamenta Vladi Federacije je pooštravanje sankcija za roditelje maloljetnih počinilaca krivičnih djela.

Navodeći planove u narednoj godini na kraju intervjua za Fenu kaže da 2025. godina mora biti godina dodatne stabilizacije, ali i konsolidacije vladajuće većine.

"Po mom mišljenju to se može postići uspostavom prioriteta koji su svim građanima u interesu. Kraj listi čekanja za onkološke pacijente, fiskalizacija, nabavka lijekova, povećanje primanja, zdrav okoliš, niže cijene, odnosno veća zaštita prava potrošača, borba protiv korupcije, krupni infrastrukturni projekti, recimo brza cesta Sarajevo-Tuzla su samo neki od takvih projekata na kojima se mora početi ozbiljno raditi", tvrdi Mioković.