BiH od Hrvatske neće imati mira ni u narednih pet godina: "Dosta je baščaršijske politike Mesića, makar bio treći entitet, moramo zaštititi hrvatski narod"
Prije dva dana je na Hrvatskoj televiziji održana predsjednička debata u kojoj je učestvovalo svih osam kandidata za predsjednika Republike Hrvatske.
Jedna od tema iz oblasti vanjske politike Hrvatske je bilo o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, a sudeći prema odgovorima kandidata, naša zemlja neće imati mira ni u narednih pet godina, ko god da bude izabran za predsjednika RH. Tek je kandidatkinja "Možemo" Ivana Kekin imala blaži stav od ostalih kandidata, iz kojih su, ne samo po ovom pitanju, već i tokom čitave debate izbijali desničarski i populistički stavovi.
O takozvanoj neravnopravnosti Hrvata prvi je govorio nezavisni kandidat Niko Tokić Kartelo.
"Problem je 30 godina. Znači, od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je zaustavio rat, hrvatska Vlada i predsjednici koji su bili u tom periodu, nisu riješili taj problem. Problem je još i gori samim tim što se Hrvati iseljavaju. Ja sam sa svojim timom izradio jedno rješenje, ali ono nije moguće ako inicijativa ne dođe iz same Bosne i Hercegovine i zagovornik sam rješavanja Dejtonskog sporazuma i žao mi je što BiH nije napravila nikakav napredak, a najviše ih zapravo kočimo mi koji nećemo pomoći. Rješenje postoji, BiH može biti Švicarska, može ući brzo u Evropsku uniju, ali inicijativa mora doći iz BiH, gdje ću ja kao predsjednik RH arbitrirati i pomoći da se taj problem riješi i da sva tri konstitutivna naroda budu ravnopravna i ponosna na svoju državu", kazao je Kartelo.
Najrigidniji je bio Miro Bulj, kandidat "Mosta", koji je inače i gradonačelnik Sinja, a koji je u svom izlaganju u više navrata spominjao treći entitet.
"Hrvatski narod je Ustavom i na papiru konstitutivan, a ima manja prava nego nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Prema tome, hrvatski narod nema isti izborni zakon i nema ista izborna pravila, drugi im biraju predstavnike i tu se moramo čvršće postaviti, to je predsjednik Milanović nagovještavao da će zaustaviti ulazak Finskoj i Švedskoj u NATO, međutim, stao je na tome. Rekao je da će sve saborske zastupnike proganjati kao đavo koji dignu ruku za to. Treba biti čvršći i zaštititi Hrvate, premda taj dio nije dobro odrađen dok je premijer bio Milanović, kao predsjednik je započeo dobar korak, međutim stao je", rekao je Bulj.
Sličnog stava je bio i nezavisni kandidat Tomislav Jonjić.
"Hrvati u Bosni i Hercegovini su sastavni dio jednoga te istog jedinstvenog hrvatskog naroda. Dakle, niti smo mi mi, niti su oni oni. Mi smo svi jedni te isti, mi smo svi mi. Položaj Hrvata u BiH je sudbinsko pitanje hrvatskoga naroda i hrvatske države, jer onoga trenutka kada Hrvati u BiH nisu jednakopravni, kao što nisu i kao što znamo, Dejtonski sporazum je stotinu puta izmijenjen i svaki put je izmijenjen na štetu Hrvata. To je ono što izaziva nezadovoljstvo i to je ono što prijeti eksplozijom. Toga moraju biti svjesni i oni koji krše Dejtonski sporazum i koji nameću rješenja koja su neprirodna i nepravedna. Dakle, Hrvatska ima i ustavnu i zakonsku i moralnu obavezu pomoći našim sunarodnjacima da izbore svoj status i da opstanu u Bosni i Hercegovini", kazao je.
Kekin je kazala da trenutno u BiH niti svi narodi, a niti svi građani nemaju jednaka prava.
"Dejton je imao svoju svrhu u vrijeme kada je donesen da se zaustavi krvoproliće, ali je on sasvim sigurno zastario i sasvim je sigurno nužno donijeti promjene te arhitektonike kakvu danas imamo, kako bi svi građani u BiH bili izjednačeni, ali to se ne može krojiti u Zagrebu", dodala je.
Predsjednička kandidatkinja stranke "Domino" Branka Lozo, kazala je da oni moraju i kao Hrvati, ali i sa predsjedničke pozicije RH štititi jedinstvenost BiH.
"Bosni i Hercegovini prijeti pripajanje Republike Srpske Srbiji o čemu oni govore sasvim otvoreno u svojim dokumentima, imate najnoviji iz juna 2024. godine i mi u Hrvatskoj moramo toga biti svjesni i zaštititi jedinstvenost Bosne i Hercegovine. Smatram da upravo u tom kontekstu otvaranje pitanje nekog novog Dejtona bi bilo najpogubnije upravo za Hrvate koji bi opet ispali prvi najveći gubitnici, zato što bi upravo RS iste sekunde ovaj Dejton proglasila nevažećim i nastao bi haos u kojem bi ko zna kako prošli Hrvati i mi u Hrvatskoj koji graničimo sa BiH", rekla je Lozo.
Još uvijek aktuelni predsjednik RH i kandidat SDP-a Zoran Milanović je kazao da je status Hrvata u BiH "neugodan".
"Njih se tamo vara, uzimaju im se prava i plinska interkonekcija je samo primjer šta ti se dogodi kada kao Dragan Čović, koji nije moj stranački drug, dobije etiketu od američke ambasade da je ruski agent", ističe on.
Kandidat HDZ-a i partnera Dragan Primorac je kazao da hrvatski narod u BiH mora biti jednakopravan i konstitutivan.
"Kada kažemo oko Južne interkonekcije, ona će se stabilizirati dolaskom novog predsjednika SAD-a, ali ne može Hrvatska investirati da ne bi Hrvati u BiH imali ona prava koja im pripadaju. Sa druge strane, među rijetkima sam ovdje koji je cijelu Bosnu obišao od Orašja, Odžaka, Sarajeva, gradio zajedno mostarsko sveučilište i osigurao da Hrvati u Bosni i Hercegovini mogu živjeti. Omogućit ćemo Hrvatima u BiH, kao i toj državi kao prijateljskoj zemlji, da ide putem EU. Pored mene je Zoran Milanović. Ja mislim da je on više pomogao Komšiću nego svim Hrvatima u BiH. Sa druge strane se i 'zakačio' sa Bošnjacima nakon one priče o parfemu ili kako je već bilo, ali to je ponižavajuće za cijeli hrvatski narod, ako želimo graditi dobre susjedske odnose", naveo je Primorac.
Zanimljivo je bilo u vremenu predviđenom za replike.
Za prvu se javio aktuelni predsjednik Milanović sa repliciranjem Primorcu.
"Primorac je ovu kampanju započeo sa intervjuom 'Dnevnom avazu'. Gospodin Primorac koji se usuđuje meni spočitavati Dodika, koji je partner HDZ-a u BiH i to sa razlogom, drži predavanje u organizaciji Komore RS i Beograd EXPO-a u petom mjesecu ove godine u hotelu Termag na Jahorini. Ko mi je to rekao? Dodik. Čovjek se srušio od smijeha. Tamo ste na plakatu s njim.
Za repliku se javio i Miro Bulj.
"Hrvati iz Bosne i Hercegovine su dali doprinos u odbrani Hrvatske i dosta je baščaršijske politike Stipe Mesića koju je vodio u Sarajevu. Ja mislim da ćete se svi ovdje očitovati da je to kraj takve politike i da moramo zaštititi hrvatski narod da bude jednakopravan pa makar bio i treći entitet, jer ovo što se radi Hrvatima je ispod razine nacionalne manjine i to je činjenica", kazao je ovaj desničar.
Sve ankete o izbornom pobjedniku u Hrvatskoj koje smo pronašli kažu da će Zoran Milanović biti ponovo predsjednik Hrvatske. Neke ankete kažu i da bi već u prvom krugu SDP-ov kandidat mogao ostvariti pobjedu. Na drugom mjestu, prema anketama, je Dragan Primorac.
Podsjećamo da se izbori u Hrvatskoj održavaju 29. decembra, a pravo glasa ima 3.762.221 birača.
Kako bi bio izabran za predsjednika u prvom krugu, kandidat mora osvojiti apsolutnu većinu svih datih glasova. Ukoliko nijedan kandidat ne osvoji većinu glasova u prvom, dvoje kandidata sa najvećim procentom glasova idu u drugi krug izbora koji će biti održan dvije sedmice nakon prvog.
U drugom krugu, pobjednikom se proglašava kandidat koji dobije veći broj glasova.
(Ajdin B.)