Izraelski premijer Benjamin Netanyahu i Donald Trump razgovarali su čak tri puta otkako je ovaj prošlog utorka pobijedio na američkim predsjedničkim izborima. Njihovi razgovori su "bili osmišljeni da bi dodatno učvrstili snažno savezništvo između Izraela i SAD-a", u nedjelju je otkrio Netanyahu pa dodao: "Gledamo istim očima na iransku prijetnju u svim njezinim dijelovima i opasnostima koje predstavlja. Također vidimo velike mogućnosti pred Izraelom, u širenju mira i u drugim područjima."

Očekivano, Netanyahu je svoje razgovore s Trumpom proteklih dana opisao kao "dobre i vrlo važne". U svom prvom mandatu, između 2016. i 2020., Trump se bio jednostrano povukao iz nuklearnog sporazuma iz 2015. između Irana i zapadnih sila, a kasnije je ponovo uveo sankcije Teheranu. Također je naredio ubistvo iranskog zapovjednika Qasema Soleimanija, koji je vodio ogranak Iranske revolucionarne garde za vanjske operacije Quds Force, a SAD je odigrao važnu ulogu u sklapanju Abrahamskih sporazuma, kojima je nekoliko arapskih država priznalo Izrael. Svi ti potezi bili su ono što žele u Izraelu.

Ljubav između Trumpa i Netanyahua našla se na kušnji nakon što je izraelski premijer čestitao tadašnjem novoizabranom predsjedniku Joeu Bidenu na pobjedi na američkim izborima 2020., u trenucima dok je Trump još uvijek pokušavao poništiti rezultate. Ali njih dvojica su prevladali napetosti, što se vidjelo kada je Trump u julu ugostio Netanyahua i njegovu suprugu u odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi. Netanyahu je također čestitao Trumpu u objavi na platformi X nedugo nakon prošlosedmičnih izbora i bio je jedan od prvih svjetskih čelnika koji su nazvali republikanskog kandidata.

Sa svoje strane, iako potpuno stoji iza Izraela, Trump želi da se ratovi u Gazi i Libanonu završe njegovom inauguracijom 20. januara, i to je jasno dao do znanja Netanyahuu. Također je obavijestio Bidenovu administraciju da očekuje napredak u nastojanjima da se postigne prekid vatre između Izraela i Hezbolaha, objavio je u nedjelju Ynet News.

No na vlasti u SAD-u još uvijek je Joe Biden, pa je Netanyahuov ministar za strateška pitanja Ron Dermer otputovao u Washington da bi pokušao s Amerikancima dogovoriti način kako postići napredak u primirju u Libanonu. Međutim, Dermer će se sastati i s Trumpom i njegovim suradnicima, što pokazuje da Netanyahuova vlada ne računa sa skorim prekidom rata. Dermerov ured odbio je komentirati posjet, a izgleda i da je prošlog tjedna bio u Moskvi u tajnom posjetu da bi provjerio hoće li Rusija, i na koji način, utjecati na postizanje dogovora o okončanju borbi između Izraela i Hezbolaha.

Ali o izraelskim planovima jako puno govori podatak da je Netanyahu za novog izraelskog veleposlanika u SAD-u imenovao Yechiela Leitera, žestokog pobornika rata u Gazi i dugogodišnjeg zagovornika naseljavanja Jevreja na Zapadnu obalu, koje osuđuju skoro sve zemlje, pa i Bidenova Amerika. Nasuprot tome, Leiter (rođen u SAD-u, a prije 40 godina odselio se u Izrael) je u nizu navrata pozivao na konačnu izraelsku aneksiju Zapadne obale od strane Netanyahuove vlade. I Trump je tijekom svog prvog mandata preokrenuo stajalište SAD-a da su izraelska naselja na okupiranoj Zapadnoj obali nezakonita prema međunarodnom pravu, a brojni vođe doseljenika rekli su da bi Izrael trebao službeno pripojiti Zapadnu obalu nakon njegova ponovnog izbora kao predsjednika.

Dok je Netanyahu svoju pozornost usredotočio na Trumpa, ured predsjednika Isaaca Herzoga priopćio je da će se šef izraelske države ovog utorka sastati s Joeom Bidenom. Herzog je u Sjedinjenim Državama, gdje će sudjelovati na godišnjoj generalnoj skupštini Židovskih federacija Sjeverne Amerike, koja je u nedjelju navečer otvorena masovnim skupom na bejzbolskom stadionu Nationals Park u Washingtonu. Službeno je objavljeno da se Herzog neće susresti s Trumpom ili bilo kojim njegovim suradnicima, ali izraelski mediji napominju da nisu isključeni neformalni sastanci.

Premda Izrael favorizira Donalda Trumpa, američki Jevreji ne dijele takav entuzijazam. Prema istraživanju Fox Newsa, pokazalo se da je na nedavnim izborima u SAD-u Kamala Harris osvojila 66 posto glasova jevrejskih birača prema Trumpovih 32 posto. U Pennsylvaniji, važnoj "swing" državi s više od 400.000 jevrejskih građana, njih 75 posto glasalo je za Kamalu Harris, a tek 23 posto za Trumpa, koji je ipak pobijedio. Istraživanje je također otkrilo da su ključna pitanja za židovske birače bila budućnost demokracije i pravo na abortus. Osim toga, izražavaju privrženost Izraelu, ali i protivljenje izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu, te podršku diplomatskim rješenjima za sukobe s Iranom i Palestincima.