Nije ni Njemačka što je nekada bila: Radnici sve više žele da se vrate u BiH da rade. Na svaki oglas ih se prijavi troje do četvero iz zemalja EU
U Bosni i Hercegovini već se primjećuje povratak radnika iz Njemačke. Mersiha Mima Mehić, direktorica portala Kolektiv-MojPosao.ba, istakla je za Bloomberg Adriju da se značajan broj profesionalaca obraća njenoj agenciji u potrazi za zaposlenjem nakon povratka. Mnogi od njih se javljaju čak i nakon preseljenja, ali kvalitet poslova ostaje veliki izazov. Neki se odlučuju na pokretanje vlastitih kompanija.
Privrednici navode da se, osim povratnika, na svaki oglas za posao javljaju najmanje tri do četiri osobe koje trenutno rade u zemljama EU. Riječ je o obrazovanim stručnjacima, uključujući inženjere, zavarivače, montere i električare.
Dominik Raškaj, marketing i PR menadžer portala boljiposao.com, upozorava da je ekonomska kriza koja se polako približava Njemačkoj, pokretaču ekonomije Starog kontinenta, osnovni razlog za povratak radnika. Smanjenje proizvodnih kapaciteta firmi kao što su Volkswagen i Audi dodatno utječe na situaciju.
Iako najnoviji podaci o fabričkim narudžbama u Njemačkoj ne ulijevaju optimizam, s padom od 5,8% u avgustu, Raškaj ističe da to ne mora značiti i zastoj bh. kompanija. “Nalazimo se u povoljnom položaju, a naše potrebe svakodnevno rastu,” dodaje Raškaj.
Uspon desnice u Austriji i drugim zemljama EU također donosi zabrinutost bh. dijaspori. Ojačavanje krajnje desnice u Austriji vodi do poziva na očuvanje kulture i tradicije, ali i na restrikcije prava za tražioce azila. Takve mjere povezane su sa sigurnosnim problemima i naglašavaju potrebu za agresivnijim pristupom u borbi protiv ilegalne imigracije.
Osvojeni glasovi desničarskih stranaka, poput Slobodarske stranke Austrije (FPÖ), postavljaju pitanja o budućim odnosima prema strancima i EU. U Beču, više od 30% građana nema pravo glasa, što predstavlja ozbiljan problem za demokratski sistem.
Larissa Lojić iz Western Balkans Initiative naglašava da bi dvojnog državljanstva moglo biti značajno za mlade ljude koji žele raditi u BiH, ali i živjeti u Austriji. Međutim, s jačanjem desnice, očekuje se da će postati teže dobiti državljanstvo.
Zabrinjavajuće su i informacije o planovima remigracije, prema kojima bi ljudi s njemačkim ili austrijskim državljanstvom, a koji imaju korijene u drugim zemljama, mogli biti potisnuti da se vrate. Lojić smatra da je ovo veoma problematično i šokantno za regiju.
S obzirom na ekonomske i političke izazove, austrijska dijaspora, uključujući bh. građane, suočava se s promjenama u društvu. Strah od otvorenog rasizma raste, a mnogi se plaše da bi Austrija mogla postati nova Mađarska, što bi dodatno ugrozilo ljudska prava i demokratiju. U ovom trenutku, situacija ostaje neizvjesna, ali je jasno da su promjene neizbježne.