Tužba je podnesena protiv rješenja Žalbenog vijeća pri Vijeću ministara BiH koje je opravdalo odluku Tužilaštva BiH da javnosti uskrati pristup ovim informacijama.

Podsjećamo da su u saopštenju OFAC-a iznesene ozbiljne optužbe u umiješanosti brojnih visokih zvaničnika i čitave mreže privatnih kompanija u korupciju i izvlačenje javnog novca, ali javnost i dalje nema informacije da li su nadležne institucije ispitale ove navode – saopćeno je iz Transparencyja.

Ono što je posebno sporno, smatraju, jeste da Tužilaštvo koje je bilo u obavezi da odluke Žalbenog vijeća dostavi TI BIH-u u roku od pet dana, to nije uradilo punih osam mjeseci a slučaj je riješen tek nakon što je ova informacija dospjela u javnost. Na taj način bespotrebno je prolongirano pokretanje upravnih sporova pred Sudom BiH, koji bi već bili okončani da su pokrenuti na vrijeme.

Tužilaštvo BiH je uskraćivanje informacija vezanih za osobe sa crnih lista OFAC-a opravdalo time da nije u obavezi odgovarati na pitanja nego “ustupiti gotove informacije koje se nalaze u pisanom ili bilo kom drugom obliku“, iako se radi o informacijama koje su od javnog interesa i koje su jasno pod kontrolom Tužilaštva.

U gotovo istom slučaju TI BiH je tražio informacije o provođenju istrage za krivična djela korupcije u slučaju direktora Sekretarijata VSTV-a Admira Suljagića, ali je Tužilaštvo BiH takođe odbilo dostaviti ove informacije kao i odluku Žalbenog vijeća, zbog čega je sa zakašnjenjem pokrenut upravni spor pred Sudom BiH.

Posebno je alarmantno što novi Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH, koji je predstavljen kao “napredak na evropskom putu,” u prekršajnim odredbama uopšte ne predviđa sankciju za nedostavljanje odluke drugostepenog organa podnosiocu žalbe – navodi se u saopćenju.

U sedmici u kojoj se obilježava Međunarodni dan slobode pristupa informacijama TIBiH podsjeća institucije da je njihov rad javan a da je transparentnost temelj povjerenja građana u sistem. Zbog toga navedena postupanja Tužilaštva BiH kao i brojnih drugih institucija ne doprinose izgradnji takvog povjerenja.

Podsjećaju i na primjer gdje je TIBiH pokrenuo upravni spor u postupku u kojem je Ministarstvo pravde BiH odbilo dati na uvid Nacrt Zakona o Sudu BiH, uz obrazloženje da bi to moglo “ozbiljno narušiti samo utvrđivanje prijedloga zakona”.

Iako je obaveza Ministarstva da proces donošenja ovako važnog zakona učini transparentnim, i u ovom slučaju Žalbeno vijeće je odbilo žalbu TIBiH uz tvrdnju da je nacrt ovog zakona prošao kroz proces e-konsultacija iako je na portalu e-konsultacija bio potpuno drugi zakon, odnosno Nacrt Zakona o sudovima u BiH, a ne Nacrt Zakona o Sudu BiH, koji je bio na dnevnom redu 43. sjednice Vijeća ministara BiH.

Takvo postupanje institucija koje bi trebale da osiguraju potpunu i pravovremenu dostupnost informacija od javnog značaja svakako urušava povjerenje javnosti u njihov rad. Podsjećamo da je pravo na pristup informacijama osnovno ljudsko pravo, koje omogućava građanima da nadziru rad institucija i osiguravaju odgovornost onih koji su izabrani da ih predstavljaju.