Obojica su optužena za nesprovođenje odluka visokog predstavnika.

Posljednje ročište Dodiku održano je 5. februara kada je pročitana i optužnica u odnosu na Dodika. On je nakon tog ročišta kazao kako je stvorena atmosfera linča i kako ambasade upravljaju ovim procesom, s akcentom na Ambasadu SAD i ambasadora Michaela Murphya.

Čitanjem optužnice i iznošenjem uvodnih riječi Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Odbrane 13. februara počelo je suđenje Milošu Lukiću, vršiocu dužnosti direktora Službenog glasnika Republike srpske koji je optužen za neizvršavanje odluka visokog predstavnika.

Predmet je ranije razdvojen u odnosu na Dodika zbog Lukićevog zdravstvenog stanja, a sutkinja Uzunović je objasnila da odluka o ponovnom spajanju može biti donesena nakon što oba predmeta budu u fazi suđenja.

Dodik je optužen da je kao službena osoba u instituciji Republike srpske, odnosno predsjednik ovog entiteta, donio Ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Rs-a od 7. jula 2023., na način da je isti svojeručno potpisao, a usvojila ga NSRs – ne primjenjujući i ne provodeći odluku visokog predstavnika od 1. jula koja je stupila tog dana na snagu, a kojom se obustavlja zakonodavni postupak donošenja navedenog zakona. Navodi se i da je donio i Ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula, a koji je usvojen 27. juna i na taj način ne primjenjujući i ne provodeći odluku visokog predstavnika kojom se obustavlja zakonodavni postupak tog Zakona, iako je bio svjestan da su ove odluke obavezujuće.

“A sve u namjeri da se navedene odluke visokog predstavnika za BiH ne primijene i ne provedu, obzirom da je za primjenu i provedbu ovih odluka bilo potrebno uzdržavanje od daljeg zakonodavnog postupanja, nakon čega je prvoosumnjičeni navedene ukaze proslijedio u Javnu ustanovu ‘Službeni glasnik Republike srpske’ radi njihove objave i potom stupanja na snagu navedenih zakona, a koje posljedice je i htio“, stoji u optužnici Tužilaštva.

Tužilaštvo BiH tereti Lukića da je, kao službena osoba, potpisao obrazac kojim je omogućio da ranije usvojene odluke Narodne skupštine – Odluku o neobjavljivanju odluka Ustavnog suda BiH i Odluku prema kojoj Službeni glasnik ovog entiteta nije u obavezi da objavljuje odluke i bilo koji akt koje donosi visoki predstavnik u BiH – budu objavljene u Službenom glasniku.

“Iako je bio svjestan da su odluke visokog predstavnika za BiH obavezujuće i moraju se provoditi, on je propustio odluku da se suzdrži kao službena osoba u institucijama Republike srpske od njihovog objavljivanja u Službenom glasniku”, navodi se u optužnici Tužilaštva BiH.

Na ročištu 6. marta svjedočit će četiri inspektora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).